Oglas

Aleksandar Vučić Novi Pazar evucic_gradjani_np_24082026_0009.JPG
Aleksandar Vučić Novi Pazar / Elmedin Hajrovic/ATAImages

Vrhunac Vučićeve kampanje upravo se dešava u Skupštini. Koštaće nas milijardu evra

24. avg. 2026. 19:43

Skupština Srbije počela je raspravu o rebalansu budžeta kojim se predviđa povećanje rashoda za 1,44 milijardi evra, a najvećim delom tog novca, oko 980 miliona evra, biće pokrivena direktna novčana pomoć građanima koju vlast planira pred izbore. Osim toga, približno 55 milijardi dinara biće usmereno na lekove za retke bolesti, turističke vaučere, subvencije u poljoprivredi. Opozicija u Skupštini i sagovornici Nove smatraju da nema sumnje da građani Srbije faktički plaćaju predizbornu kampanju vlasti.

Oglas

Skupština Srbije u ponedeljak je počela vanredno zasedanje, a među 59 tačaka dnevnog reda je i rebalans budžeta. Vlada Srbije prethodno je u četvrtak, 20. avgusta, usvojila predlog rebalansa, kojim se budžet uvećava za 112,45 milijardi dinara, čime ukupan obim dostiže 2.527,15 milijardi dinara.

Rebalans budžeta nije bio iznenađenje, imajući u vidu da je predsednik Srbije, Aleksandar Vučić za oktobar najavio vanredne parlamentarne izbore, a prethodno u okviru nezvanične izborne kampanje i paket socijalinih mera za penzionere i druge građane, koji uključuje direktna novčana davanja.

Sednica Skupštine Srbije (10).jpg
Sednica Skupštine Srbije / BETAPHOTO Milos Miskov

Ukupna vrednost paketa mera pomoći građanima, kada se uračunaju sva izdvajanja, dostići će 968 miliona evra, rekao je nedavno predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Najviše para za predizbornu pomoć

Ovaj iznos uklapa se i u analizu profesora Fakulteta političkih nauka, Dušana Pavlovića, koji je objavio da će od 1,44 millijarde - ogroman rashod u iznosu od 980 miliona evra (114 milijardi dinara) otići na direktnu novčanu pomoć koja se uređuje posebnim zakonom (lex specialis).

"Ona se svodi na isplate jednokratne pomoći penzionerima, korisnicima dečijeg dodatka, nosiocima socijalne pomoći, korisnicima boračkog dodatka, borcima i svim punoletnim građanima sa ili bez prava na besplatne akcije. Preostalih približno 55 milijardi dinara neto povećanja odlazi na mere i projekte izvan ovog zakona — pre svega na zdravstvo i lekove za retke bolesti, turističke vaučere, subvencije u poljoprivredi, vojnu opremu, radove na putevima, objekte za EXPO 2027, poreske olakšice i veće rashode Vlade i univerziteta", navodi Pavlović na mreži X.

Ocenjuje da je povećanje rashoda posledica najavljenih parlamentarnih izbora za oktobar ove godine.

Profesor pojašnjava i da se najveći deo novca u odnosu na originalni budžet pokriva većim prihodima od 112,5 milijardi dinara.

"Vlada u obrazloženju rebalansa navodi da je ekonomska situacija bolja od očekivane, te da su ostvareni veći prihodi od poreza na dobit pravnih lica, poreza na dodatu vrednost i vanrednih neporeznih prihoda (uplate dividendi i dobiti javnih preduzeća, uplata dela dobiti Narodne banke Srbije), dok se ostatak finansira većim budžetskim deficitom", navodi Pavlović.

Rupa u budžetu se povećava na preko tri milijarde evra, ovo su najspornije stavke

Potpredsednik Stranke slobode i pravde i narodni poslanik Dušan Nikezić, kaže za Novu da se rebalans budžeta usvaja isključivo da bi se potrošilo još milijardu evra za predizbornu kampanju i pokušaj kupovine glasova.

"Država ništa nije ni zaradila, ni uštedela, pa se rupa u budžetu povećava na preko tri milijarde evra, a ta razlika finansira se iz dodatnog zaduženja građana Srbije, pa je i Fiskalni savet upozorio na neopravdano povećanje budžetskog deficita na 3,5 odsto BDP-a", navodi Nikezić.

Dušan Nikezić
F.S./ATAImages

Sagovornik Nove ističe da je sporno to što se bukvalno sva predložena povećanja budžetskih rashoda odnose na predizbornu kampanju i, kako kaže, očajnički pokušaj da se isplatama iz budžeta kupe glasovi na izborima.

"Sporno je što su više nego duplirane subvencije za “Puteve Srbije”, sa 19 na 41 milijardu dinara, samo zato da bi Vučić u kampanji mogao da obećava asfaltiranje lokalnih puteva. Sporno je što se isplata 28 milijardi dinara iz Akcionarskog fonda, novca koji je vlasništvo ljudi koji su ostvarili to zakonsko pravo, lažno predstavlja kao “pomoć”, čime Vučić svesno obmanjuje građane”, kaže Nikezić za Novu i dalje navodi:

“Sporno je što se opet zakida novac koji po Zakonu o igrama na sreću pripada Crvenom krstu Srbije i organizacijama osoba sa invaliditetom, kojima je u poslednjih 12 godina oteto 13,4 milijarde evra, dok Vučić priča o “brizi za najugroženije”. Sporno je i što se nastavlja izgradnja sve skupljih infrastrukturnih projekata, koje mimo tendera, po višestruko većim cenama grade strani izvođeči, a finansiraju se iz kredita poslovnih banaka sa kamatom od preko 7% godišnje. I još mnogo spornih pojedinačnih tačaka".

Sednica Skupštine Srbije (13).jpg
Sednica Skupštine Srbije / BETAPHOTO Milos Miskov

Sagovornik Nove smatra i da ovaj rebalans budžeta potvrđuje da se Vučićeva ekonomska politika raspala.

"Ni milijarde evra subvencija za motanje kablova, ni preplaćeni autoputevi, ni rasprodaja prirodnih resursa, ni 27 milijardi evra novih kredita, ni besmisleni EXPO…nisu doveli do značajnijeg privrednog rasta i boljeg života građana, jer su ih pojeli nezapamćena korupcija, javašluk i inflacija. Zato će, u očajničkom pokušaju da sačuva vlast, jedini Vučićev predizborni adut biti pokušaj kupovine glasova parama iz ovog rebalansa. Na sreću, građani su to prozreli i zato je ovo poslednji rebalans budžeta Vučićevog režima", zaključio je Nikezić.

Šta smo mogli da čujemo u Skupštini Srbije?

Prvi deo vanredne sednice Skupštine Srbije u ponedeljak bio je posvećen rebalansu budžeta, a poslanici opozicije koji su danima kritikovali režim zbog rebalansa, sada su imali priliku da direktno postave pitanja ministru finansija Siniši Malom.

Siniša Mali je rekao da će svim najstarijim sugrađanima, ako zakon bude usvojen, 14. septembra isplatiti novčanu pomoć u vrednosti od 35.000 dinara, 27.500 dinara, ili 20.000 dinara u zavisnosti od visine penzije.

Sednica Skupštine Srbije  Fonet Ognjen Stevanović (10).jpeg
Siniša Mali, Sednica Skupštine Srbije / Fonet Ognjen Stevanović

"Takođe ćemo sa po 25.000 dinara pomoći onima koji primaju novčanu socijalnu pomoć, onima koji primaju dečiji dodatak, onima koji primaju borački dodatak, i sa po 10.000 dinara svim borcima kojih ima još, negde oko 90.000 u Srbiji", rekao je Mali.

Ministar finansija je ponovio i da će jednokratnu novčanu pomoć od 6.000 dinara dobiti svi punoletni građani i da će se ta isplata sprovoditi u periodu od 22. do 25. septembra, dodajući da se deo tog novca isplaćuje se iz akcionarskog fonda.

Poslanica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović rekla je da Siniša Mali u svom izlaganju nije odgovorio na ključna pitanja i da je pokušao da objasni zašto se u ovako kratkom vremenskom periodu radi vrlo ozbiljan rebalans budžeta.

Danijela Nestorović
Danijela Nestorović / F.S./ATAImages

"Ako je čoveku potrebna pomoć države da bi podneo rast troškova života, onda postoji problem sa njegovim životnim standardom. Vi ne možete sada da ih ubeđujete javnim nastupima da ćete penzionerima dati primanja, da ćete spustiti cene lekova. Zašto to činite pred izbornu kampanju? Zašto to niste učinili u februaru mesecu? Pokušavate da kupite socijalni mir. Nadam se da građani neće biti slepi i da ovi vaši pokloni neće uticati na njihovu odluku na budućim izborima", istakla je Nestorović.

Mali je demantovao da se novčana pomoć nudi isključivo zbog izbora koji su najavljeni u oktobru.

Poslanik Zeleno-levog fronta Robert Kozma rekao je da se "novac iz budžeta neracionalno troši na Ekspo, nabavku (francuskih vojnih aviona) 'rafala', izgradnju stadiona, umesto da se usmeri na preventivno održavanje šuma, reka, prirodnih dobara"

skupstina008_2623_b.JPG
Robert Kozma Skupština Srbije / FoNet Aleksandar Barda

Poslanik SRCE Slobodan Cvejić pitao je ministra finansija Sinišu Malog zašto je izvršeni deficit u prvih 6 meseci 2026. godine bio tek 51,6 milijardi.

Dodao je da je u pitanju predizborna demagogija koja skriva činjenicu da veći deo građana ima nizak standard i takva redovna primanja kojima ne može da pokrije cenovnu vrednost prosečne potrošačke korpe.

Prof. Filozofskog fakulteta Slobodan Cvejić, DSC_7942.jpg
Foto: TV Nova

"Ovi problemi se ne mogu rešiti jednokratnim dodeljivanjem ni 6.000, ni 30.000 dinara, nego ozbiljnom razvojnom politikom koja će mnogo više voditi računa o održivom zapošljavanju i prihodima, nego o spektakularnoj potrošnji na vašar, zabave i koruptivne ugovore sa povlašćenim, takozvanim privrednicima, koji ne bi mogli da izdrže otvorenu tržišnu utakmicu", istakao je Cvejić.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare